Mnogi laici, ali i dio naučne zajednice vjeruju da bliska svemirska tijela mogu uticati na čovjekovo raspoloženje i ponašanje, pa su tako moguće i kratkotrajne tegobe u doba punog mjeseca, poput nesanice ili nervoze. Do takvog zaključka ne dolazi se na temelju naučnih činjenica, nego na osnovi opažanja u prirodi i praćenja ponašanja živih bića. Na primjer, kukci osjećaju mjesečev uticaj do te mjere da se pomoću njega orijentišu.
Biodinamički uzgoj hrane, koji među ostalim vodi računa o mjesečevim mijenama, uspješan je i odavno poznat. Sve više se primjenjuje posljednjih godina, otkako je razvijena svijest o štetnosti pesticida i ostalih hemikalija. U tom se kontekstu vjeruje da i čovjek kao dio prirode osjeća ove promjene te da bi svoje ponašanje i aktivnosti trebao uskladiti sa njima. Tako smo se ponašali u davno doba, a u novije smo to izgleda zaboravili.
Hiljade ljudi gledaju u nebo i razmišljaju o svemu što gore svijetli. Uticajem svemirskih tijela na zdravlje i raspoloženje bave se nauka, medicina, narodna predaja i astrologija. S obzirom da nam je Mjesec najbliži, o njegovom se uticaju najviše i govori. Još u doba starog Rima Plinije je tvrdio da spavanje vani na mjesečini izaziva ošamućenost.
A s obzirom da ništa od toga još nije naučno dokazano i objašnjeno, neki misle da je sve to u našim glavama, a drugi će puni mjesec okriviti za svaki peh koji im se dogodi. Tragom legendi o uticaju punog mjeseca na ljude, izvršena su istraživanja koja su u potpunosti odbacila mogućnost da su stope kriminala i nesreća na poslu povećane za punog mjeseca. Kriminal i nezgode događaju se nepravilnim intenzitetom, koji nema nikakve veze sa mjesečevim mijenama.
Naravno da nije isto zbivaju li se promjene u našoj blizini ili milijunima kilometara od nas, ali bit će da promjene u svemiru ipak na određeni način utiču na čovjeka. Iako se astrolozi ne bi složili, samo Mjesec i Sunce su nam vjerovatno dovoljno blizu za mjerljive uticaje. Planeti između Sunca i Zemlje mali su i na njima nema aktivnosti koje bi mogle uticati na čovjeka.
Direktni štetni uticaj Sunca povezan je sa predugim sunčanjem, a ostali mogući uticaji indirektni su. Moguće su posljedice tzv. oluja, bljeskova i izboja na Suncu. Sve su to promjene koje stvaraju velike količine energije, plinova, zračenja i čestica koje mogu "uzburkati" Zemljino magnetsko polje, uzrokovati kvarove satelita, GSM mreža i sl.
Zemljina atmosfera nas štiti od ovih pojava, ali van atmosfere stvari stoje toliko drugačije da mogu biti pogubne za astronaute. Zanimljivo je da se u doba prvih putovanja u svemir nije ništa znalo o ovim opasnostima, a ipak su sve misije pukom srećom promašile nepovoljna razdoblja, navodi Tportal.
Postoji dosta indicija za to da Sunčeva aktivnost utiče na rast i razvoj živog svijeta na Zemlji, kao i na klimatske promjene. Mjerenjem debla i kore nekih vrsta drveća pronađena je veza sa spomenutim Sunčevim promjenama. A ako su mjerljive promjene na drveću, nisu isključeni ni uticaji na čovjeka.
Što se klime tiče, neki naučnici tvrde da za globalno zatopljenje nije kriv samo efekt staklenika odnosno čovjek, nego i pojačana Sunčeva aktivnost koja se događa u posljednje vrijeme. Ako je to tačno, neki ljudi mogu biti osjetljivi na Sunčevu aktivnost na sličan način kako osjećaju i biometeorološke promjene.
Ali nisu ni dokazane ni isključene manje zdravstvene tegobe kao posljedica ovih promjena. Određenu analogiju možemo povući iz saznanja da za čovjeka nije zdravo živjeti u blizini trafostanica i GSM repetitora. Kao što ova zračenja nekima štete manje, a nekima više, moguće je da zbog spomenutih Sunčevih aktivnosti neki ljudi osjete teškoće nalik onima koje osjećaju i u slučaju izloženosti zračenjima koje je proizveo čovjek. Slično kao kod biometeoroloških promjena, psihički bolesnici i emocionalno nestabilne osobe osjetljivije su od psihički jakih i stabilnih ljudi.
Izvor:24 Sata |
